Dvadeset godina bez Kreše Ćosića – čovjeka ispred svog vremena

Dvadeset godina bez Kreše Ćosića – čovjeka ispred svog vremena

Povodom dvadesete obljetnice smrti Krešimira Ćosića, donosimo Vam neke nepoznate činjenice o njemu i njegovoj karijeri.

Krešimir Ćosić/Foto: commons.wikimedia.org

Na današnji dan prije točno 20 godina u Baltimoreu u SAD-u, nakon teške bolesti preminuo je Krešimir Ćosić, jedan od najvećih, ako ne i najveći hrvatski košarkaš svih vremena. Portal ‘Hrvatska reprezentacija’ povodom obljetnice donosi Vam prigodni tekst koji će ukratko opisati njegovu karijeru, a iznijet ćemo i neke dosad nepoznate činjenice koje nam je ustupio vjerni košarkaški povjesničar i statističar, Tomislav Pakrac.

Krešo je rođen 26. studenog 1948. u Zagrebu, ali je odrastao u Zadru gdje i započeto svoju veliku karijeru. Početkom šezdesetih počeo je igrati košarku te je već 1964. kao 16-godišnjak zaigrao za prvu momčad. Prvi trofej osvojio je sa 17 godina (prvenstvo države sa Zadrom 1965.).

Presjek karijere i nepoznate činjenice:

  • Ukupno sa Zadrom, Cibonom i talijanskim Sinudyneom (Virtus iz Bologne) osvojio je osam naslova državnih prvaka (5 sa Zadrom, 2 sa Sinudyneom i 1 s Cibonom) i četiri kupa (1 sa Zadrom i 3 s Cibonom), kao i Kup pobjednika kupova 1982. s Cibonom.
  • S reprezentacijom Jugoslavije kao igrač osvojio je nevjerojatnih 14 medalja. Od toga tri medalje s Olimpijskih igara (1 zlato s OI 1980. u Moskvi, 2 srebra – Ciudad de Mexico 1968. i Montreal 1976.), četiri sa svjetskih prvenstava (dva zlata – Ljubljana 1970. i Manila 1978., dva srebra – Montevideo 1967. i 1974. u San Juanu), sedam s prvenstava Europe (3 zlata – Barcelona 1973., Beograd 1975. i Liege 1977., tri srebra – Napulj 1969., Essen 1971., Prag 1981. i jedna bronca 1979. u Torinu).
  • Uvjerljivo je vodeći po broju nastupa za reprezentaciju Jugoslavije, čak 303 puta. Drugi je Dražen Dalipagić s 243 nastupa. Iako tu treba dodati da su ovdje samo utakmice protiv reprezentacija. Utakmice protiv klubova, kombiniranih sastava poput raznih američkih selekcija se ne vode. Kao ni utakmice koje je reprezentacija Jugoslavije igrala u 60-ima i 70-ima protiv američkih sveučilišta. Ako bi se i te sve utakmice vodile Ćosić bi imao preko 400 nastupa za reprezentaciju.
  • Ćosić je prvi put na američkoj turneji nastupio u prosincu 1966. kada je reprezentacija odigrala 9 utakmica protiv raznih sveučilišta. Upravo te 1966. reprezentativci su uživo svjedočili prvoj NBA utakmici uživo: u Boston Gardenu su uživali u dvoboju Boston Celticsa i Detroit Pistonsa.
  • Prvi je igrač s ovih prostora otišao studirati te istovremeno igrati košarku na sveučilištu u Sjedinjenim američkim državama.
  • Spojio je do tada dva nespojiva košarkaška svijeta, Europu i Ameriku. Finski košarkaš Veikko Vainio, koji je i sam igrao na sveučilištu Brigham Young u Provu, je Krešu 1968. ‘zaludio’ pričama o Provu i Krešo je odlučio da ode u Ameriku. Otišao je izravno iz Napulja, nakon prvenstva Europe 1969. godine.
  • Na studiju u Americi boravio je od 1969. do 1973. godine. U Ćosićevo vrijeme brucošima nije bilo dozvoljeno igrati za prvu momčad sveučilišta. U tri sezone za BYU imao je prosjek od 19,1 koševa i 11,6 skokova. Od hrvatskih igrača na Brigham Youngu su nakon Ćosića nakratko igrali Mihovil Nakić i Nedjeljko ‘Mišo’ Ostarčević, ali nijedan od njih dvojice nije se proslavio.
  • Prvi je Europljanin izabran u All-American momčad i prvi Europljanin kojem je 10 godina prije svih ponuđen profesionalni ugovor u NBA-u. Islanđanin Petur Gudmundsson je u sezoni 1981/82. igranjem za Portland Trail Blazerse probio led, iako treba reći da je on pohađao srednju školu i sveučilište u Americi. Povijesna je bila sezona 1985/86. kada prvi val Europljana dolazi u NBA (Bugar Georgi Glouchkov, Nijemci Uwe Blab i Detlef Schrempf te maloprije spomenuti Gudmundsson).
  • Zbog Kreše je u Provu izgrađen Marriott Center, dvorana od 25 tisuća sjedalica, u to vrijeme najveća dvorana u SAD-u.
  • Dvaput je izabran na NBA draftu. Prvi put od strane Portlanda na 1972. u desetoj rundi kao 144. izbor. I drugi put – pošto je odlučio još igrati na collegeu – od strane Los Angeles Lakersa 1973., u petoj rundi, 84. izbor. Četvrti je Europljanin u povijesti izabran na NBA draftu. Prvi je bio Francuz Jean-Claude Lefebvre (L.A. Lakers, 9. runda, 64. izbor 1960.), drugi Finac Kari Liimo (L.A. Lakers, 7. runda, 97. izbor 1969.), treći Talijan Dino Meneghin (Atlanta, 11. runda, 182. izbor 1970.).
  • 1976. bio je trener ljubljanskog Bresta (današnja Olimpija), a istovremeno je igrao i za Zadar. Naime, tadašnja pravila su to dopuštala ili bolje rečeno Krešo je ‘pronašao rupu u zakonu’.
  • Kao trener bio je vizionar i inovator, po mnogima godinama ispred drugih. Kao trener reprezentacije Jugoslavije ima dvije bronce (SP 1986. u Španjolskoj i EP 1987. u Grčkoj). Počeo voditi reprezentaciju u studenom 1984., osvojio 7 mjesto na EP 1985., a na Univerzijadi 1985. u japanskom Kobeu, u četvrtfinalu su ispali od Kanade. U završnici te utakmice dogodio se nevjerojatan trenutak kad su igrači Jugoslavije na teren izašli sa šest igrača, jer je došlo do nekakve zabune na timeoutu. Dobili su tehničku i izgubili utakmicu.
  • Ćosić je smijenjen nakon EP 1987. jer se treće mjesto smatralo neuspjehom. Momčad nakon toga preuzima Dušan Ivković, koji preuzima reprezentaciju uoči Univerzijade 1987. u Zagrebu. Nevjerojatan podatak je taj da je Ćosić na EP 1987. po prosjeku godina imao mlađu reprezentaciju od one koja je igrala na Univerzijadi 1987., a na Univerzijadi bi samo studenti sportaši trebali igrati.

Pratite nas i na Facebooku!
Logiraj se na Facebook.