Iz Kronologije Olimpijskih igara – Sportaši u pohodu na Olimp

Iz Kronologije Olimpijskih igara – Sportaši u pohodu na Olimp

Čuvena izreka igara "Citius, altius, fortius" u prijevodu Brže, više, snažnije!

“Olimpizam nije sustav to je način razmišljanja”, riječi su tvorca modernih olimpijskih igara Pierre de Coubertin

Pierre de Coubertin

Uskoro kreću Olimpijske igre, natjecanje koje  svim sportašima puno znači jer nije lako proći kvalifikacije u kojima su svi dobri, svi se trude, `grizu´, konkurencija je velika i svima je to svojevrsna kruna karijere.

Olimpijske igre u staroj Grčkoj, iz koje zapadna civilizacija vuče svoje korijene, imale su veliko značenje. Održavale su se svake četiri godine u čast bogu Zeusu u svetištu Olimpiji na poluotoku Peloponezu. Kako nema pouzdanih izvora o nastanku igara literatura bilježi zanimljive legende na temu.

Jedna od njih kaže da je Herkules, sin Zeusa i Here, u igri s braćom priređivao natjecanja, a pobjedniku na glavu stavljao maslinovu grančicu. Druga legenda kaže da je kralj Elide Oinomaos, sin boga rata Aresa, uživao u konjskim trkama sa zapregom i da je protivnike nakon pobjede ubio.

Kako god bilo to su legende, a ovo su neke činjenice:

Starodrevne olimpijske igre trajale su od godine 776. prije Krista do godine 392. U gotovo 1200 godina priređeno je oko 290 olimpijskih igara u društvu u kojem je tjelovježba bila jedan od temelja odgoja i obrazovanja. Ženama je pristup bio zabranjen jer su natjecatelji bili goli. Za vrijeme olimpijskih igara cvjetala je trgovina, umjetnici su prikazivali ili čitali svoja djela, filozofi su tumačili svoje poglede na život i svijet u njemu, dok su političari sklapali saveze, a trgovci ugovore.

U drugoj polovici 19. stoljeća Grci su pokušali, ali nisu uspjeli, obnoviti starodrevne igre. Veliki pristaša tjelesnog odgoja, pedagog, povjesničar i diplomat  Francuz Pierre de Coubertin (1863.-1937.) počinje provoditi tu zamisao. Time je postao utemeljitelj modernih olimpijskih igara. Dogovoreno je da se prva velika predstava povjeri Grčkoj i Ateni godine 1896., a nakon toga igre će se održavati prema starodrevnima, svake četiri godine u drugome mjestu i drugoj državi. Odlukom Osnivačkog kongresa 1894. nije bilo predviđeno sudjelovanje žena. Ipak, već 1900. sportašice nastupaju na II. olimpijskim igrama u Parizu (tenis i golf). Prva olimpijska pobjednica bila je britanska tenisačica Charlotte Cooper.

Charlotte_Cooper

Prvi Hrvat je nastupio na drugim olimpijskim igrama održanim u Parizu 14. svibnja 1900. i to u reprezentaciji Austrije. Bio je to  Milan Neralić (1875.-1918.) i zauzeo je treće mjesto u konkurenciji profesionalnih učitelja mačevanja u borbi sabljom.

Milan_Neralic__Summer_Olympics

Do danas tradicija se nastavila, gradovi domaćini su se izmjenivali, mijenjala su se pravila, rastao je broj sudionika, broj zemalja sudionika, broj sportova i broj disciplina. Tako danas dolazimo do statistike koja kaže kako će na ovim Olimpijskim igrama u Riju sudjelovati ukupno 205 zemalja, 17.950 sportaša i pratećih osoba. Ovo će biti prve Igre održane u Južnoj Americi, prve nakon Sydneya 2000. i treće ukupno na južnoj polutci i prve koje će biti kompletno održane tijekom zime u zemlji domaćinu.  Rio je u izborima za grad domaćina  OI 2016. pobijedio Chicago koji je ispao u prvoj rundi glasanja, Tokio u drugoj rundi i Madrid koji je eliminiran u odlučujućem glasanju.

Nastupi hrvatskih sportaša i hrvatske medalje  na Olimpijskim igrama do danas: 

OI Barcelona 1992. (39 sportaša -36 muškarca i 3 žene)

Stjegonoša – otvaranje: Goran Ivanišević Stjegonoša – zatvaranje: Dražen Petrović

Medalje: srebro košarka, Goran Ivanišević (bronca tenis pojedinačno), Goran Ivanišević, Goran Prpić (bronca tenis parovi).

Coca-Cola International Premier Tennis League - Philippines: Day Two

OI Atlanta 1996. (85 sportaša -77 muškarca i 8 žene)

Stjegonoša-otvaranje:Perica Bukvić (vaterpolist) Stjegonoša – zatvaranje: Goran Perkovac (rukomet)

Medalje: zlato (rukomet) , srebro (vaterpolo)

OI Sydney 2000. (91 sportaš -68 muškarca i 23 žene)

Stjegonoša – otvaranje: Zoran Primorac (stolni tenis) Stjegonoša – zatvaranje: Igor Boraska (veslanje)

Medalje: zlato – Nikolaj Pešalov (dizanje utega 62 kg), bronca (veslanje)

Foto: Zoran Primorac/ Facebook

OI Atena 2004. (81 sportaš -66 muškarca i 15 žena)

Stjegonoša – otvaranje: Dubravko Šimenc (vaterpolist) Stjegonoša – zatvaranje: Siniša Skelin (veslanje)

Medalje: zlato  (rukomet), srebro –Siniša i Nikša Skelin(veslanje – dvojac “bez”), srebro –Duje Draganja (plivanje 50 m slobodno), bronca- Nikolaj Pešalov (dizanje utega – 69 kg), bronca- Mario Ančić i Ivan Ljubičić (tenis parovi).

Ivan Ljubičić/Getty Images

OI Peking 2008. (101 sportaš -82 muškarca i 19 žena)

Stjegonoša – otvaranje: Ivano Balić (rukometaš) Stjegonoša – zatvaranje: Tamara Boroš (stolni tenis)

Medalje: srebro – Filip Ude  (gimnastika-konj s hvataljkama), srebro – Blanka Vlašić (atletika-skok u vis), bronca –Snježana Pejčić (zračna puška 10 m), bronca –Martina Zubčić  (taekwondo – 57 kg), bronca – Sandra Šarić (taekwondo – 67 kg)

Martina Zubčić/Getty Images

OI London 2012 (107 sportaša – 64 muškarca i 43 žena)

Stjegonoša – otvaranje: Venio Losert (rukometaš) Stjegonoša – zatvaranje: Damir Martin (veslanje)

Medalje: zlato –Sandra Perković (atletika-disk), zlato – Giovanni Cernogoraz (streljaštvo-trap), zlato (vaterpolo), srebro (veslanje) , bronca (rukomet), bronca- Lucija Zaninović (taekwondo-49 kg).

Giovanni Cernogoraz/Foto: Youtube screenshot

Preostalo je još dva dana do OI Rio 2016 , a za kraj jedna misao japanskog maratonca Kitei Son-a koji je rekao:

“Ljudsko tijelo ima ograničenja. Nakon toga stvari moraju preuzeti srce i duša.”

Kitei Son

Kitei Son

Nastavak slijedi…

Pratite nas i na Facebooku!
Logiraj se na Facebook.