Mate Parlov – najbolji hrvatski boksač

Mate Parlov – najbolji hrvatski boksač

Najbolji hrvatski boksač, jedan najboljih svjetskih boksača, diplomirani ekonomist, ljubitelj poezije, ugostitelj i vlasnik Pulskog kafića „Mate“, nesklon slavi i ulagivanjima, Mate Parlov nikada nije bio tipična zvijezda.

Rođen 16.11.1948 u Splitu, a podrijetlom je bio iz sela Ričica blizu Imotskog. Odrastao je uz starijeg brata i dvije starije sestre, a cijelo je djetinjstvo proveo u Imotskom. 1958. godine obitelj se doselila u Pulu. Boksom se počeo baviti kad mu je bilo 16 godina, a karijeru je završio s 32. godine. Nakon završetka karijere bio je izbornik jugoslavenske reprezentacije 1984. godine u Los Angelesu gdje su ostvarili najveći uspjeh u povijesti jugoslavenskog boksa osvojivši zlato, srebro i dvije bronce. Nakon toga potpuno se povukao iz boksa.

Tijekom amaterskog bavljenja boksom bio je dvostruki europski prvak, jednom svjetski prvak, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine, osam puta prvak Jugoslavije te pet puta prvak Balkana. 1974. godine postao je prvi prvak svijeta u povijesti amaterskog boksa pobjedom nad Olegom Karatayevom na Kubi. Zanimljivo je da je Oleg Karatayev tada u polufinalu nokautirao Leona Spinksa koji je kasnije pobijedio Muhammada Alija u borbi za titulu WBC prvaka svijeta. Dok je četvrtfinalni meč između Parlova i Carilla proglašen najdramatičnijim mećem u povijesti amaterskih svjetskih prvenstava. U 310 amaterskih borbi Parlov je imao samo 13 poraza.

Profesionalnu karijeru započeo je 1975. godine. Prvi naslov europskog prvaka u poluteškoj kategoriji osvojio je 1976. godine pobjedom nad Talijanom Domenicom Adinolfijem tehničkim nokautom u jedanaestoj rundi. Tu je titulu obranio još tri puta. 7.1.1978 godine osvojio je naslov svjetskog prvaka u poluteškoj kategoriji verzije WBC pobjedom nad Argentincem Miguelom Angelom Cuellom nokautom u devetoj rundi.

Taj naslov obranio je pet mjeseci kasnije pobjedom nad četverostrukim svjetskim prvakom Englezom Johnom Contehom. Profesionalnih borbi imao je ukupno 29, od toga 24 pobjede, 3 poraza i 2 „remija“.

Za vrijeme svog života primio je i razne nagrade i priznanja. Dva puta bio je dobitnik „Zlatne rukavice“ (1967. i 1969. godine), proglašen je najboljim hrvatskim sportašem 20.-tog stoljeća, dobitnik je zvijezde u hrvatskoj ulici slavnih, njemu u čast se dvorana u Puli zove Dom sportova „Mate Parlov“, a član je i WBC-ove „Kuće slavnih“, uz boksere poput Mikea Tysona, Muhammada Alija, Sugar Ray Leonarda, Joea Frazera i mnoge druge.

Nakon završetka aktivne boksačke karijere u centru Pule otvorio je vlastiti kafić „Mate“. Birao je ljude s kojima će provoditi vrijeme, pjevao, igrao karte, ukratko, vodio je sasvim povučen način života. Volio je poeziju, a volio je i pjevati. Na pamet je znao čak pet tisuća sevdalinki. Nije volio ići na spavanje prije 6 ujutro pa bi tako nakon zatvaranja kafića sjeo u svoj Mercedes i otišao gdje bi ga put odveo. U ožujku 2008. godine dijagnosticiran mu je rak pluća. Nakon kratkotrajne, ali teške borbe sa zloćudnom bolešću, preminuo je 29.7.2008. Pokopan je na gradskom groblju u Puli.

Pratite nas i na Facebooku!
Logiraj se na Facebook.