KUTAK PARAOLIMPIJSKIH IGRA RIO 2016.

Paraolimpijske igre Rio 2016.

Paraolimpijske igre Rio 2016.

Kitei Son, japanski maratonac: „Ljudsko tijelo ima ograničenja. Nakon toga stvari moraju preuzeti srce i duša.“

Foto: Paraolimpijac facebook

Olimpijske igre imaju svoj nastavak i slijedi uskoro.  Počinju Paraolimpijske igre, od 7 do 18 rujna, isto mjesto ( Rio de Janeiro), ista borilišta.

Vjera, želja i cilj svih sportaša je na igrama svoj san ostvariti, pritom  vodeći se riječima zlatnog diskaša, Al Oertera četverostrukog osvajača zlatne medalje u bacanju diska (O.I.1956, 1960, 1964, 1968) koji je rekao:  ‘Nisam tu da pobijedim svijet.  Tu sam da dam maksimum sebe.’

Poput olimpijaca i paraolimpijci na igrama u Riju dat će maksimum sebe. Ove godine Hrvatska broji 19 hrvatskih sportaša paraolimpijaca koji kreću put Rija i to već sutra. Jedanaest atletičara, četiri stolnotenisačice, dva plivača, jedan strijelac, jedna judašica. Iza brojka se kriju ova imena sportaša:

1. Matija Sloup-Atletika – kugla

2. Miljenko Vučić-Atletika – kugla

3. Mladen Tomić-Atletika – kugla

4. Josip Slivar-Atletika – disk

5. Ivan Katanušić-Atletika – disk

6.Velimir Šandor-Atletika -disk

7. Zoran Talić-Atletika – skok u dalj

8. Mikela Ristoski-Atletika – skok u dalj

9. Branimir Budetić-Atletika – koplje

10. Lucija Brešković – Judo

11. Helena Dretar Karić – Stolni tenis

12. Anđela Mužinić – Stolni tenis

13. Mirjana Lučić – Stolni tenis

14. Sandra Paović – Stolni tenis

15. Dino Sinovčić – Plivanje

16. Kristijan Vincetić – Plivanje

17. Damir Bošnjak – Streljaštvo

18. Marijan Presečan – Atletika –  kugle

19. Milka Milinković – Atletika –  koplja

Na otvaranju XV.paraolimpijskih igara u Riju stijeg će ponijeti naš bacač koplja Branimir Budetić.

O njihovim rezultatima i uspjesima na ovim  Paraolimpijskim igrama ne propustite pročitati na našem portalu. Svaki dan donosit ćemo nove informacije naših paraolimpijaca sa borilišta u Riju.

Zanimljive crtice nastanka Paraolimpijskih igara…

Sport za sportaše s ograničenim tjelesnim mogućnostima  postoji već  više od 100 godina, a prvi sportski klub oformljen je 1888. u Berlinu. Tek nakon drugog svjetskog rata jača potreba za afirmacijom sportova  u kojima će sudjelovati osobe s ograničenim tjelesnim mogućnostima, a tad su to bili veterani i građani koji su bili ozlijeđeni tijekom rata.

Godine 1944. na zahtjev Britanske vlade, Doktor Ludwig Guttmann otvorio je centar za leđne ozljede u sklopu Bolnice Stoke Mandeville u Engleskoj i s vremenom rehabilitacijski sport je ‘evoluirao’  u rekreacijski da bi se nakon toga razvio u natjecateljski.

U povijesti paraolimpijskih igara važan  datum je 29. srpanj 1948. Tada su organizirana prva natjecanja za sportaše s invaliditetom, a otvaranje sportskog događaja obilježeno je svečenom ceremonijom. Igre su dobile naziv prema nazivu bolnice u kojoj su se provodili rehabilitacijski tretmani. Na natjecanju je sudjelovalo 16 ozlijeđenih pacijenata koji su sudjelovali u streličarstvu.

Prvo veliko natjecanje organizirano je u Rimu (Italija)  1960. Na njemu je sudjelovalo 400 sportaša iz 23 zemlje. Od tada se  igre održavaju svake četiri godine i znane su kao Paraolimpijske igre. Iste godine u nadležnosti Svjetske organizacije veterana i Međunarodne radne skupine za osobe s invaliditetom oformljena je Međunarodna sportska organizacija za osobe sa invaliditetom (IOSD) koja  se zalaže da se u natjecanje uključe i slijepe osobe, osobe s amputacijama, cerebralnom paralizom i paraplegičari. Organizaciju je u početku činilo 16 zemalja, a ista je težila uključenju  svih osoba neovisno o težini tjelesnog oštećenja u program natjecanja. To se dogodilo već  1976. na ljetnim paraolimpijskim igrama u Torontu kad su u program natjecanja uključene osobe s amputacijama i slijepe osobe, a četiri godine poslije na igrama u Arnhemu (Nizozemska)  sudjelovale su i osobe sa cerebralnom paralizom. Organizacija skr. IOSD postala je glavni koordinator naknadno oformljenih organizacija  Međunarodne  organizacije sportova za osobe s cerebralnom paralizom (Cerebral Palsy International Sports and Recreation Association CPISRA)  i Međunarodne organizacije sportova slijepih osoba (International Blind Sports Federation (IBSA)  osnovanih 1978 i 1980.

Naknadno se rađa potreba ovih četiri  organizacija u koordinaciji igara što naposljetku 1982. i  rezultira nastankom Međunarodnog koordinacijskog odbora sportova za osobe s ograničenim tjelesnim mogućnostima (International Co-coordinating Committee Sports for the Disabled in the World -ICC).

Njemu se 1986. priključuje i  Međunarodna organizacija za sport osoba s poteškoćama sluha (The International Committee of Sport for the Deaf –CISS) i osoba s intelektualnim poteškoćama (International Sports Federations for Persons with an Intellectual Disability INAS-FID).

Dana 22.rujna 1989. Međunarodni paraolimpijski odbor kao neprofitabilna organizacija započinje s djelovanjem, a sjedište je u Dusseldorf, Njemačkoj. Tada i službeno započinja era paraolimpijskog pokreta.

Od održanih ljetnih igra u Seolu, Koreji 1988. i zimskih u Albertville, Francuskoj 1992. igre dobivaju na važnosti u istim gradovima i na prostorima gdje su održavane i Olimpijske igre sukladno ugovoru između IPC (Međunarodnog paraolimpijskog odbora) i IOC (Međunarodnog olimpijskog odbora).

Hrvatska na Paraolimpijskim igrama

Hrvatska je prvi put na POI nastupila u Barceloni 1992. godine. Tada smo imali šest sportaša u tri sporta, a prvu brončanu medalju donijela nam je  Milka Milinković. Nakon Barcelone uslijedila je Atlanta na kojoj je sudjelovalo pet hrvatskih predstavnika u dva sporta. Svake četiri godine naših predstavnika na igrama je bilo sve više.  U Sydneyu 2000. je sudjelovalo 15 sportaša u pet sportova, u Ateni 2004. smo imali 17 sportaša u pet sportova, 2008. u Pekingu, Kini  predstavljalo nas je 25 sportaša u pet sportova. Prije četiri godine u Londonu ponovljena je brojka hrvatskih sportaša predstavnika iz 2008.

Hrvatska je do sada osvojila ukupno četrnaest medalja na Paraolimpijskim igrama od samostalnosti s time da je najplodonosnija ‘žetva medalja’ bila 2008.godine u Pekingu. Tada je Darko Kralj pobijedio u bacanju kugle i osvojio zlato. Srebro je osvojio Branimir Budetić u bacanju koplja dok su brončane medalje u bacanju kugle osvojili  Milka Milinković, Jelena Vuković te Mihovil Španja u plivanju.

Na posljednjim 14. Paraolimpijskim igrama u Londonu Hrvatski predstavnici su osvojili rekordnih pet odličja, četiri u atletici te jedno u plivanju.  Srebrna odličja, u bacanju kugle je osvojio Darko Kralj, a u skoku u dalj Zoran Talić. U istoj disciplini Mikela Ristoski uzela je broncu, dok je Branimir Budetić osvojio treće mjesto u bacanju koplja. Mihovil Španja je pak doplivao do bronce na 100 m leđno, što mu je četvrta paraolimpijska medalja u karijeri.

paraolimpijci 4_n

(foto: Paraolimpijac facebook)

Pratite nas i na Facebooku!
Logiraj se na Facebook.