Pozitivna priča : Trener Juda posvetio se treniranju djece s poteškoćama u razvoju

Pozitivna priča : Trener Juda posvetio se treniranju djece s poteškoćama u razvoju

Trener Matija rado pronalazi vrijeme i volju za djecu s poteškoćama u razvoju

Foto: Facebook Matija Frlić

Tamara i Marina majke su dva posve drugačija dječaka. Radi se o Tinu i Petru. Tin ima potpuno oštećenje sluha, a Petar je nagluh i ima poremećaj iz autističnog spektra. Ono što ih povezuje je to što oboje nose na svojim malenim leđima prevelik teret cjeloživotne dijagnoze. Što se tiče sportskih aktivnosti, mame su činile sve kako bi njihovi sinovi sudjelovali u sportu, no nailazile su samo na odbijenice. Bile su uporne, slale na razne adrese,i nisu odustajale ni u kojem trenutku iako su bile već suviše umorne od traganja. Najblaže rečeno, okolina nije spremna na petogodišnjake koji su drugačiji od svojih vršnjaka.  Poslije toliko ne uspjelih pokušaja, pojavio se gospodin Matija, koji je ujutro “striček u vrtiću”, a poslijepodne trener juda. Njega nisu interesirala ograničenja i na treninge s njim su svi dobrodošli.

“Onda smo mi došli do trenera Matije i tu počinje jedna jako lijepa i iskrena priča. Toliko je pozitivna da mi nekad suze same krenu kad se sjetim prvog dana kad sam nazvala broj, bez ikakvog očekivanja, a dobila odgovor da slobodno dođemo, da je besplatno, da su tu asistenti… Mislila sam da se netko šali. Matija je jedan odličan lik, mali čovjek velikog srca koji taj posao radi s toliko emocije, ljubavi, iskrenosti i pozitive”, objasnila je Marina Hlavaček, Tinova mama.
Matija je 29-godišnjak,koji je sa svega 16 godina shvatio da su njegov životni poziv – djeca. Imala poteškoća ili ne,on za njih svakim danom svakodnevno pronalazi puno prihvaćanja, ljubavi i strpljenja.

“Najviše od svega me veseli ta neprestana potreba djece za istraživanjem, za učenjem i to što su oni nabijeni toliko tom pozitivnom energijom. Svi mi odrasli povremeno klonemo, padnemo, teško nam je, ali kad dođem tu na posao, te emocije jednostavno moramo isključiti jer ga ne bi mogli raditi. A oni su uvijek ti koji su pozitivni, koji su tu. Oni sve primijete. U trenutcima kad sam tužan oni te izravno pitaju zašto si tužan, zagrle te i poljube, a kad imaš takve stvari onda sve ide lagano”, govori mladi Matija Frlić.
Trener juda, odgajatelj je u vrtiću,tek je jedan od 5% muškaraca u predškolskom sustavu u Lijepoj našoj. U našoj je okolini to još uvijek poprilično neobično, no njemu nikako nije.

“Uvijek ima muških prijatelja kojima je to smiješno i zabavno. Ali svi moji pravi prijatelji su navikli da je ovo moj posao, da je ovo moj životni poziv i to prihvaćaju potpuno normalno. Što se tiče pelena, presvlačenja, duda i svega ostaloga, od prve godine fakulteta sam bio svjestan što ovaj posao nosi i jednostavno sam to prihvatio i nemam nikakav problem s tim, niti mi se gadi, niti to odbijam raditi. Baš suprotno, tu sam uvijek na usluzi i mlađim i starijim kolegama ako im treba pomoć”, rekao je Matija.
On svakodnevno odrađuje smjenu s više od 23 djece, a poslije trenira djecu različitih dobnih skupina u judo klubu u Samoboru posljednjih 13 godina. Prethodnih šest mjeseci vodi program pod nazivom “Judo za sve”,u koji su uključena i djeca s teškoćama.

Matija rado pronalazi vrijeme i volju za djecu za koje nitko nema vremena ili ne želi raditi s njima. On to čini posve besplatno. Mame Marina i Tamara pronašle su rješenje za svoju djecu priključivši ih u Matijinu judo grupu. Uključujući Tina i Petra, ondje je još oko petnaestero djece koji imaju poremećaje iz autističnog spektra, oštećenje vida i sluha, mentalnu retardaciju, bolest kože i Aspergerov sindrom. “Nekad mi bude napornije kada odlazim na treninge s djecom bez poteškoća. Ova djeca ipak su neka posebna energija. Oni kad dođu ovdje uvijek su dobro raspoloženi, uvijek su željni treninga, dok s djecom bez poteškoća često ja trebam biti taj koji ih motivira”, kaže Matija.

Matija uz najbolju volju ipak ne bi uspio bez pomoćnika. Otkada ova lijepa priča traje u njoj su priključeni asistenti između 7 i 57 godina. Najmlađa asistentica je djevojčica Jana. Ima tek 7, a Judo trenira već 4 godine. Do sada je bila na mnogobrojnim natjecanjima i osvajala je medalje. Uz malenu Janu, tu je još 19 osoba koje svaki tjedan redovito pomažu djeci s teškoćama da se prilagode,te im poklanjaju svu svoju podršku i motivaciju na treninzima. Djeca su istinski sretna, oni nam to sami ne mogu reći, no njihove majke su primijetile oduševljenost svoje djece poslije odrađenog treninga. Četvrtak je dan u tjednu kada se mogu opustiti, kada ne misle o problemima, o dijagnozama. Taj su dan njihova djeca mali sportaši.

Pratite nas i na Facebooku!
Logiraj se na Facebook.