I TI TO MOŽEŠ!

KOLUMNA “I Ti to možeš!”: PRETILOST – KUGA SUVREMENOG DOBA

KOLUMNA “I Ti to možeš!”: PRETILOST – KUGA SUVREMENOG DOBA

Raste broj pretile djece

ANITA BREZOVIC - KOLUMNIST "HRVATSKE REPREZENTACIJE"

Piše: A.B.


Može li se pretilost, odnosno prekomjernu tjelesnu težinu, smatrati bolešću ili je rezultat loših odluka, a time i navika, u životu?

Pretilost jeste postala pošast 21. stoljeća, a nije zaobišla niti Hrvatsku. Prema posljednjim statistikama, u Hrvatskoj se vidi konstantan porast broja pretile djece (22% djece ima prekomjernu težinu, a 12% djece je pretilo), a liječnici upozoravaju kako je svako peto dijete pretilo. Pokušaji da se zakonski krene u borbu protiv pretilosti uvođenjem zdravih obroka u školama i vrtićima, ne pokazuje očekivane rezultate, kao ni pokušaj Svjetske zdravstvena organizacija koja smatra, kako u svrhu borbe protiv pretilosti, vlade svih zemalja moraju surađivati s tvrtkama kako bi se smanjilo reklamiranje proizvoda sa visokim udjelima masti, soli i šećera, Ista organizacija navodi podatak kako od 42 milijuna pretile djece, njih 35 milijuna živi u siromašnim zemljama.

Borba protiv pretilosti krenula u krivom smjeru

Pogubni rezultati borbe s pretilošću od strane Javnog zdravstva, Svjetske zdravstvene organizacije te drugih srodnih institucija krenula je u potpuno krivom smjeru i poprimila oblike obične političke propagande te više nalikuje nekakvom modnom hitu nego rješavanju problema pretilosti. Uvođenje zdravih obroka u školama i vrtićima nije garancija zdrave prehrane. Naime, umjesto sendviča uvodi se voće ili mliječni proizvod, te se nastoji uvesti više kuhanih obroka, pa se čak jedan dan naziva Dan voća ili pak  Dan mlijeka. Uvođenje više kuhanih obroka povlači za sobom problem zadovoljenja standarda kuhinja i struke u školama i vrtićima, u kojima veliki dio starih, ne može udovoljiti tim standardima jer njihovo zadovoljenje traži velika ulaganja.

Drugi problem, koji se zanemaruje kod uvođenja zdravijih namirnica, jeste upitnost kvalitete istih. Primjerice jabuka ili banana umjesto hrenovke ne mora biti zdravija, jer je upitnog porijekla i upitnog načina uzgoja, a kontrola istog na nivou države ne postoji. Činjenica jeste da prilikom natječaja ponuđač sa niskom cijenom prolazi (ako zanemarimo mogućnosti lobiranja), iz čega proizlazi problem načina uzgoja. Dobiti što više proizvoda sa minimalnim ulaganjima, rezultira korištenjem prekomjernih količina pesticida ili prekomjernim uvozom jeftinih, a nekvalitetnih čak i otrovnih proizvoda. Isti ti proizvodi uvode se kao zdravi obroci te se naglasak stavlja samo na uvođenje zdravih obroka, a ne na kvalitetu istih sa uvođenjem sustavne kontrole istih.

Poticaj Svjetske zdravstvene organizacije da vlade svih zemalja utječu na smanjenje reklamiranje nekvalitetnih i nezdravih proizvoda, je `pucanj u prazno´, ako se ne potiče proizvodnja zdravih, ekološki uzgojenih proizvoda, nebitno u kojem obliku i na koji način. Rješavanje problema pretilosti na ove načine nije ništa drugo, nego korištenje problema za stvaranje dobiti i poticanje globalnog kapitalizma. Mala je vjerojatnost da će utrka za profitom na globalnom nivou, biti zamijenjena utrkom za zdravijim i kvalitetnijim načinom života, kada je sam problem pretilosti postao bogat izvor profita prehrambene i farmaceutske industrije te političke elite.

Iz navedenog proizlazi činjenica da je pretilost u potpunosti individualni problem te se treba tako i rješavati. Pretilost je rezultat smanjenje samokontrole i pretjerane pasivnosti,  a jedino rješenje navedenome predstavljaSPORT I SPORTSKE AKTIVNOSTI.

Pratite nas i na Facebooku!
Logiraj se na Facebook.