Sportska 2017. godina! Perković ponovno zlatna, Dalić vratio vjeru u nogomet

Sportska 2017. godina! Perković ponovno zlatna, Dalić vratio vjeru u nogomet

Pročitajte drugi dio presjeka sportske 2017. godine u kojoj su hrvatski natjecatelji postigli brojne uspjehe.

Donosimo drugi dio pregleda najvažnijih sportskih uspjeha u postolimpijskoj 2017. godini u kojoj su hrvatski sportaši, osim dva naslova svjetskih prvaka u atletici i gimnastici,  na svjetskim i europskim prvenstvima te svjetskim i europskim kupovima u raznim sportovima, prema službenim podacima HOO-a, u seniorskim konkurencijama osvojili 45 zlatnih, 54 srebrnih i 43 brončane, a u juniorskim 31. zlatnu, 24 srebrne i 43 brončane medalje.

SANDRI PERKOVIĆ DRUGI NASLOV SVJETSKE PRVAKINJE 

Hrvatska atletika ostvarila je na Svjetskom prvenstvu u Londonu najveći uspjeh na svjetskim smotrama sa zlatnom i brončanom medaljom. Najbolja hrvatska sportašica Sandra Perković po drugi je puta u karijeri osvojila naslov svjetske prvakinje  u bacanju diska, ona je u Londonu do novog zlata stigla odličnim hicem od 70.31 metara. Perković je tako ponovila uspjeh iz Moskve prije četiri godine kada je po prvi put osvojila naslov svjetske prvakinje, dok je prije dvije godine u Pekingu bila srebrna iza Kubanke Denije Caballero. Uz dva svjetska  zlata, Perković ima i dva olimpijska zlata, prvo je osvojila na istom ovom stadionu u Londonu prije pet godina, a drugo lani u Rio de Janeiru. Usto, Perković ima i četiri uzastopna naslova europske prvakinje.

Šampionka iz zagrebačke Dubrave dominirala je natjecanjem diskašica u Londonu, već u prvoj seriji bacila je 69.30 metara što je rezultat kojega niti jedna druga bacačica nije ostvarila ove godine. U drugoj seriji Perković je bacila još dalje, do 70.31m, a i u trećoj je seriji prebacila 70 metara sa 70.28m, dok je u
četvrtoj disk sletio na 69.81m. Bila su to tri najdulja hica natjecanja. U petoj i šestoj seriji Perković je  prestupila.

Hrvatski rekorder u bacanju kugle 26-godišnji Zadranin Stipe Žunić hicem od 21,46 metara osvojio je brončanu medalju te tako postao prvim hrvatskim atletičarom koji se popeo na pobjedničko postolje na svjetskim atletskim prvenstvima na otvorenom. Žunić je hitac za medalju, samo dva centimetra kraći od svog hrvatskog rekorda, izveo u drugoj seriji. U prvoj seriji je Žunić bacio 21,01 m, u trećoj je njegova kugla poletjela na 21,04 m, a u četvrtoj 21,08 m. Žunić je u petoj seriji bacio vrlo daleko, možda i na daljinu novog osobnog rekorda, ali ga je silina hica povuka u prijestup. Naš je rekorder prestupio i u šestoj seriji, kad je već bilo jasno da mu nitko od konkurenta ne može oteti brončanu medalju, a nakon toga se u slavlju ispružio na bacalištu.

Novozelanđanin Tomas Walsh je do prvog naslova prvaka svijeta došao sa tri najdalja hica, a najduži je bio u posljednjoj seriji, u kojoj je bacio 22,03 m. Srebrnu medalju osvojio je Amerikanac Joe Kovacs (21,66 m) koji je branio naslov osvojen prije dvije godine u Pekingu

Malo je nedostajalo da se Hrvatska iz Londona vrati s čak tri odličja jer je Sara Kolak (22) zauzela četvrto mjesto u bacanju koplja s hicem od 64.95 metara. Olimpijskoj pobjednici iz Rio de Janeira nova globalna medalja izmakla je za 31 centimetar, a broncu je sa 65.26 m osvojila Kineskinja Huihui Lyu. Kolak, koja je u London stigla s najboljim rezultatom na svijetu ove godine od 68.43 m, ostvarenim prije mjesec dana u Lauseanni, u hladnom Londonu u utorak nije uspjela potvrditi svoj status. Mlada je Ludbrežanka kiksala u prvoj seriji te je stoga prestupila, da bi u drugoj bacila koplje do 64.95 m, što je u tom trenutku bilo dovoljno za vodstvo. No, do kraja natjecanja uslijedili su prestup, loš hitac od 57.38 m, dobar od 63.50 m i još jedan prestup.

Kolak je bez vodstva ostala već u drugoj seriji u kojoj je iskusna Čehinja Barbora Špotakova (36) bacila, pokazat će se, pobjednički hitac od 66.76m. Za svjetsku rekorderku i dvostruku olimpijsku pobjednicu (Peking 2008., London 2012.) Špotakovu ovo je drugi naslov svjetske prvakinje, a do njega je stigla točno 10 godina nakon prvoga osvojenog u Osaki. U trećoj seriji Kolak je pala na treće mjesto, pretekla ju je Kineskinja Lingwei Li koja je sa 66.25 m postavila novi osobni rekord, da bi u petoj seriji od naše rekorderke uspješnija bila još jedna Kineskinja Huihui Liu sa 65.26 m.

HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA NA SP KLUBOVI “BEZ PROLJEĆA” U EUROPI

Protekla godina donijela je mnogo stresa, nezadovoljstva, ali na koncu i mnogo radosti nakon što je hrvatska nogometna reprezentacija uspjela izboriti plasman na svjetsko prvenstvo koje će se iduće godine održati u Rusiji.

„Vatreni“ su na putu do Rusije odigrali 12 utakmica ostvarivši pritom sedam pobjeda, tri neodlučena ishoda i dva poraza uz razliku pogodaka 19-5. Kvalifikacije je započeo Ante Čačić, a završio ih Zlatko Dalić koji je potom preko play-offa i Grčke odveo Hrvatsku do Rusije.

Nakon lanjskog mirnog ulaska u kvalifikacije (tri pobjede i remi), nitko nije niti pomislio kako slijedi turbulentna 2017.

Nastavak kvalifikacija bio je u ožujku ove godine, a Hrvatska je 2017. otvorila pobjedom protiv Ukrajine 1-0. Strijelac jedinog gola bio je Nikola Kalinić u 38. minuti utakmice. Igra protiv Ukrajine zasigurno se neće pamtiti, bilo je puno pogrešaka, pogotovu u drugom dijelu, no ostvarena je pobjeda protiv izravnog konkurenta za plasman na SP. Bila je to i prva domaća utakmica nakon dvije godine suspenzija s gledateljima na stadionu, a došlo ih je 27,500.

U utakmici šestoga kola skupine I Hrvatska je izgubila od Islanda u Reykjaviku s 0-1 upisavši prvi poraz. Pobjednika je odlučio gol Hordura Magnussona u 90. minuti. Nakon ovog rezultata Hrvatska i Island su se izjednačili na vrhu ljestvice sa po 13 bodova.

Uslijedilo je mučenje protiv Kosova i pobjeda 1-0. Utakmica je počela u subotu 2. rujna, a nakon 20 minuta je prekinuta zbog maksimirskog travnjaka natopljenog kišom. Nastavak je uslijedio u nedjelju, a hrvatska reprezentacija je jedva pobijedila s 1-0 pogotkom Domagoja Vide u 74. minuti.

Osmo kolo donijelo je novo razočaranje i poraz 0-1 od Turske u Eskisehiru. Pogodak odluke koji je Turke vratio u život, a nama zakomplicirao situaciju, postigao je Cenk Tosun u 75. minuti. Hrvatska je usprkos porazu zadržala vodstvo na ljestvici sa 16 bodova, koliko je imao i Island nakon pobjede protiv Ukrajine 2-0. Turska je bila treća s 14 bodova, a Ukrajina na četvrtom mjestu također s 14 bodova.

Uslijedio je novi šok. Sasvim sigurno najveće iznenađenje ove skupine. Hrvatska je u listopadu na Rujevici dočekala Finsku i pobjedom bi izborila direktan plasman na World Cup. No utakmica je završila 1-1. Hrvatska je povela u 57. minuti golom Marija Mandžukića, a na 1-1 poravnao je Pyry Soiri u 90. minuti. Bila je to još jedna blijeda i neuvjerljiva predstava Čačićevih odabranika nakon koje je Hrvatska morala spašavati drugu poziciju u skupini i mjesto u dodatnim kvalifikacijama.

Kolo prije kraja kvalifikacija Hrvatska je pala na drugo mjesto sa 17 bodova, koliko je imala i Ukrajina na trećem mjestu, dok je na vrhu Island s 19 bodova. Nakon riječke blamaže Čačić je ekspresno dobio otkaz. Čačićeva Hrvatska izgledala je bezidejno, beskrvno i na trenutke očajno, te je otkaz bio jedini logičan potez HNS-a. Reprezentaciju je privremeno u ruke dobio Zlatko Dalić, a ispred njega je bilo gostovanje u Kijevu, gdje su Ukrajina i Hrvatska u izravnom susretu odlučivale tko će kao drugoplasirani u dodatne kvalifikacije. Hrvatskoj je za drugo mjesto dovoljan i bod, dok Ukrajini igrala samo pobjeda.

Hrvatska je na koncu pobijedila 2-0 na krilima Andreja Kramarića koji je postigao oba pogotka u razmaku od osam minuta (62, 70).

Ždrijeb parova dodatnih kvalifikacija održao se u utorak, 17. listopada. Hrvatska je bila jedan od nositelja i izvukla je Grčku.

Prvi dvoboj donio je uvjerljivu pobjedu hrvatske vrste 4-1. Već nakon 19 minuta imala 2-0 golovima Luke Modrića iz kaznenog udarca (13) i Nikole Kalinića (19). Grci su smanjili u 30. minuti preko Sokratisa Papastathopoulosa, no do kraja utakmica ‘vatreni’ su zabili još dva gola, a strijelci su bili Ivan Perišić (33) i Andrej Kramarić (49).

U uzvratnom susretu u Pireju hrvatska je odigrala 0-0 i tako izborila plasman na svoje peto svjetsko prvenstvo. Početkom prosinca u Moskvi je održan i ždrijeb koji je Hrvatsku smjestio u skupinu D zajedno s Argentinom, Nigerijom i Islandom.

Klupska 2017. donijela nam je promjenu na prvom mjestu. Nakon 11 uzastopnih titula Dinamo je naslov prvaka prepustio Rijeci koja je tako po prvi put u povijesti osvojila hrvatsku titulu. Slavlje Riječana bilo je dvostruko jer su osvojili i Kup pobijedivši u Varaždinu Dinamo 3-1.

Rijeka je europsku avanturu počela u kvalifikacijama Lige prvaka doguravši do završne runde. U 2. pretkolu izbacili su The New Saintse, a u 3. pretkolu i RB Salzburg. U završnoj rundi grčki Olympiacos je bio prejak. Rijeka je natjecanje nastavila u Europskoj ligi u skupini s Milanom, AEK-om i Austrijom Beč, ali nažalost nije uspjela osvojiti jedno od prva dva mjesta koja osiguravaju ‘europsko proljeće’.

Dinamo je nakon što je ostao bez titule ostao i bez europske jeseni. ‘Modri’ su se oprostilo od Europe već 24. kolovoza nakon što su podbacili protiv albanskog Skenderbega. Dinamo tako prvi put nakon 2007. nije igrao u skupini nekog europskog natjecanja.

Osijek je dogurao do play-offa Europske lige, a potom ispao od bečke Austrije. Na putu do završne runde kvalifikacija Osijek je izbacio UE Santa Colomu, Luzern, te nizozemskog velikana PSV Eindhoven.

Hajduk je također dogurao do zadnje runde kvalifikacija, ali je Everton bio prejak. Prije toga Splićani su izbacili Levski i Brondby.

SNJEŽANA PEJČIĆ EUROPSKA PRVAKINJA, MIRANU MARIČIĆU ZLATO NA JUNIORSKOM SP-u

Iza hrvatskih strijelaca još je jedna vrlo uspješna godina u kojoj su se s najvećih natjecanja redovito vraćali s odličjima. Počelo je odličnim nastupom već u ožujku, na Europskom prvenstvu zračnim oružjem u Mariboru, gdje je sjajna Snježana Pejčić drugi put u karijeri osvojila pojedinačno zlato u zračnoj pušci, a u ekipnom dijelu došla do srebra zajedno s Valentinom Gustin i Martom Zeljković, Na istom prvenstvu su naši juniori Miran Maričić, Borna Petanjek i Andrija Mikuljan su u gađanju puškom ostali 0,2 kruga do momčadskog zlata i svjetskog rekorda koji su postavili Mađari.

Ono što im je pobjeglo u Mariboru, a to su pojedinačne medalje, našim juniorima nije promaklo na Svjetskom prvenstvu u njemačkom Suhlu. U momčadskom dijelu Maričić, Petanjek i Mikuljan osvojili su broncu te zasjali u pojedinačnom finalu. Maričić se okitio juniorskim naslovom svjetskog prvaka, a Petanjek je osvojio brončano odličje. Odličan nastup začinili su osvajanjem momčadskog srebra u disciplini malokalibarske puške, trostav, gdje se Maričiću i Petanjeku pridružio Denis Tomašević.

Samo mjesec dana poslije Borna Petanjek je osvojio još jednu juniorsku medalju na EP-u malokalibarskim oružjem u Bakuu. Dugorešanin je bio srebrni u disciplini MK puška, 60 ležeći. Na istom prvenstvu za seniorske medalje pobrinuli su se sjajni hrvatski trapaši. Olimpijski pobjednici Josip Glasnović i Giovanni Cernogoraz udružili su snage s Markom Germinom te osvojili momčadsku broncu. Zlato je ovoga puta izostalo, ali se Josip Glasnović iz Bakua vratio kao europski doprvak, a Giovanni Cernogoraz s brončanim odličjem.

Hrvatska, točnije Osijek, bio je domaćin najvećeg natjecanja u samostrelu. U Slavoniji su se okupili najprecizniji ljudi svijeta u gađanju field i match samostrelom. U field samostrelu zlatna odličja u muškoj i ženskoj konkurenciji ostala su u Zagrebu, u vlasništvu obitelji Pereglin. Svjetskim prvacima postali su brat i sestra, Domagoj i Valentina. U ženskoj konkurenciji i bronca je ostala u Hrvatskoj, oko vrata Sanje Komar. Naslov svjetskog prvaka u juniorskoj konkurenciji obranio je Luka Štrbenac, Martin Oborovečki je bio drugi, a Mihaela Oborovečki je osvojila broncu u konkurenciji juniorki.

Pred kraj listopada u New Delhiju je održano finale Svjetskog kupa s kojeg su se Snježana Pejčić i Giovanni Cernogoraz vratili s novim odličjima. Riječanka je bila srebrna u trostavu MK puškom, a Giovanni je osvojio broncu u trapu.

RUKOMETAŠI SAMI SEBI OTELI MEDALJU, TRIJUMF LOKOMOTIVE U CHALLENGE KUPU

Najveće rukometno natjecanje u postolimpijskoj godini bilo je Svjetsko prvenstvo rukometaša kojem je domaćin bila Francuska. Nakon sretno osvojene bronce na početku 2016. godine na EP-u u Poljskoj i razočaravajućeg četvrtfinalnog poraza od Poljske na olimpijskom turniru u Rio de Janeiru, poslije kojeg je izbornik Željko Babić podnio ostavku, ali ipak ostao na čelu reprezentacije, hrvatski su rukometaši na Svjetsko prvenstvo u Francuskoj ispraćeni s umjerenim optimizmom.

Nastupe u skupini C u Rouenu obilježile su četiri manje ili više uvjerljive pobjede nad Saudijskom Arabijom (28-23), Mađarskom (31-28), Bjelorusijom (31-25) i Čileom (37-22) te uvjerljiv poraz od Njemačke (21-28). Za nokaut fazu izabranici Željka Babića preselili su u Montpellier i u osmini finala pobijedili Egipat sa samo 21-19, iako su na poluvremenu vodili 13-7. U četvrtfinalu je čekala Španjolska. U toj je utakmici zablistao Marko Mamić sa devet pogodaka, Ivan Stevanović je imao važne obrane kad se lomio rezultat pa je Hrvatska s minimalnih 30-29 izborila svoje šesto polufinale na svjetskim prvenstvima.

U prvoj od dvije pariške utakmice naše je rukometaše čekala Norveška, reprezentacija koju su godinu dana prije uvjerljivo pobijedili u utakmici za broncu na Europskom prvenstvu u Poljskoj. Na pragu pobjede i prvog finala na velikim natjecanjima od 2010. godine naši su rukometaši bili više puta tijekom dvoboja, no, sve su uspjeli prokockati. Zlatko Horvat je na isteku osnovnog dijela utakmice imao sedmerac za prolaz u finale, ali mu je norveški vratar Torbjorn Bergerud obranio udarac. U produžetku su Norvežani slavili sa 28-25 i osigurali svoju prvu medalju u povijesti na velikim natjecanjima.

Ništa manje dramatična nije bila ni utakmica za broncu protiv Slovenije, reprezentacije koja nikada nije osvojila odličje na svjetskim prvenstvima. Babićevi izabranici uspjeli su zaboraviti polufinalno razočaranje i u 40. minuti stvoriti čak osam pogodaka prednosti. Osam minuta prije kraja Hrvatska je imala pet golova viška (29-24) i medalju u džepu. Do kraja utakmice Slovenci su pod vodstvom tadašnjeg trenera PPD Zagreba Veselina Vujovića postigli sedam, a primili samo jedan pogodak i s konačnih 31-30 došli do najvećeg reprezentativnog uspjeha. Vujović je u Sloveniji slavljen kao junak, a Željku Babiću je zajedno s cijelim stručnim stožerom i koordinatorom za muški rukomet Ivanu Baliću izglasano nepovjerenje. Francuzi su po drugi put na domaćem terenu, a šesti put u povijesti postali svjetskim prvacima svladavši Norvešku u finalu sa 33-26 te tako obranili naslov osvojen 2015. u Kataru.

Potpuno suprotnu priču od one muške hrvatske rukometne reprezentacije ispisale su rukometašice zagrebačke Lokomotive. Klub koji balansira na rubu bankrota došao je do europskog trofeja, drugog u klupskoj povijesti nakon slavlja u Kupu IHF-a 1991. godine. Većinom mlade igračice, vođene iskusnom rukom trenera Nenada Šoštarića, krenule su u Challenge kup bez opterećenja i završile s trofejem u rukama. Na startu su izbacile portugalsku Madeiru s dvije pobjede (29-24, 40-21), isto ponovile u osmini finala protiv turskog Ardesena (33-25, 24-20).

Najtežim se suparnikom pokazala španjolska Gran Canaria koja je branila naslov. Lokosice su na Kanarima uspjele obraniti prednost iz zagrebačke utakmice (29-24) te porazom od tri gola razlike (23-26) izborile mjesto u polufinalu. Nizozemski Virto/Quintus pristao je obje utakmice igrati u Zagrebu te je Lokomotiva s dvije pobjede (24-23, 27-16) izborila šesto finala u europskim kupovima, a prvo od 1998. godine.

Prva utakmica finala protiv švedskog Hoorsa odigrana je u Domu sportova, gdje je Lokomotiva slavila sa 23-19. Uzvrat u Hooru završio je još jednim trijumfom (24-21) ekipe Nenada Šoštarića. Stela Posavec je sa 60 pogodaka bila najbolji strijelac Challenge kupa.

NA SP U ATLETICI ZA OSOBE S INVALIDITETOM PET ODLIČJA

Od 14. do 23. srpnja u Londonu je održano svjetsko atletsko prvenstvo za osobe s invaliditetom na kojem je nastupilo više od 1,300 atletičara iz 92 zemlje svijeta, a hrvatske boje branilo je 13 natjecatelja.

Hrvatski atletičari na prvenstvu su osvojili pet medalja – jedno zlato, dva srebra i dvije bronce.

Najsjajniju medalju je osvojila Mikela Ristoski u skoku u dalj za osobe s intelektualnim teškoćama. Mikela je tako zlatu s paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru dodala i zlato sa SP u Londonu. Ristoski je pobijedila sa skokom od 5,66 metara što je najbolji ovogodišnji rezultat u svijetu.

Rezultat s POI u Riju ponovio je i Zoran Talić, koji je kategoriji skakača u dalj za osobe s intelektualnim teškoćama osvojio drugo mjesto iza paraolimpijskog pobjednika Malezijca Romly Abdul Latif. Talić je bio srebrni sa skokom od 7,32 metra i novim europskim rekordom.

Srebro u Londonu osvojio je i bacač diska Miroslav Petković u kategoriji F57. Petković je bio drugi s rezultatom 45,99 m što je ujedno njegov najbolji rezultat te novi državni rekord u ovoj disciplini.

Ivan Katanušić je novim osobnim rekordom od 57,33 metra osvojio broncu u bacanju diska u kategoriji potkoljeničnih amputiraca, dok je treći bio i Velimir Šandor u bacanju diska, kategorije F52 atletičara s tetraplegijom, s daljinom od 17,95 metara.

Pratite nas i na Facebooku!
Logiraj se na Facebook.